Zbog Dana žalosti otkazuju se vožnje Tin-expressa
Na završnom sastanku projekta Pristupačnost 2022 koji je bio održan 1. prosinca 2022. u novom niskopodnom vlaku HŽPP-a sudjelovali su predstavnici udruga osoba s invaliditetom, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture.
Projekt Pristupačnost 2022 provodi HAKOM u suradnji sa zagrebačkim FER-om i udrugama koje se bave osobama s invaliditetom. Završni sastanak bio je prigoda za predstavljanje novoga niskopodnog vlaka i razmjenu iskustava i informacija o pristupačnosti, osobito u željezničkom putničkom prometu. Tijekom sastanka predstavljeni su rezultati projekta, čiji je cilj bio podizanje društvene svijesti o temi osoba s invaliditetom u društvu, poboljšati digitalnu i fizičku pristupačnost te istražiti primjenu novih tehnologija u putničkom željezničkom prometu u odnosu na osobe s invaliditetom.
U pozdravnom govoru ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta istaknuo je da HAKOM štiti prava putnika te želi povećati kvalitetu i dostupnost usluga u željezničkom prometu.
HAKOM aktivno doprinosi uključivanju osoba s invaliditetom u društvo podizanjem razine usluga, surađuje s akademskom zajednicom, željezničkim putničkim prijevoznikom i tako pronalazi inovativna rješenja temeljem utvrđenih stvarnih potreba osoba s invaliditetom. Ovim projektom želimo podići svijest o osobama s invaliditetom, poboljšati fizičku i digitalnu pristupačnost te istražiti primjenu novih tehnologija u odnosu na osobe s invaliditetom. Pristupačnost je jedna od temeljnih načela Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću moraju imati ista prava, slobode kretanja, slobode izbora i nediskriminacije. U suradnji s FER-om HAKOM je proveo istraživanje pristupačnosti usluga putničkog prijevoza, a analizu je dostavio prijevozniku. Nadamo se kako će preporuke biti primijenjene. – istaknuo je Gosta.
Predsjednik Uprave HŽPP-a Željko Ukić upoznao je nazočne s novim niskopodnim vlakom za gradsko-prigradski prijevoz u kojemu je omogućen pristup osobama u invalidskim kolicima, osigurana su i mjesta za smještaj tih putnika, a prilagođen im je i toalet. Trenutačno je u prometu 40 novih vlakova.
Radi osiguranja bolje mobilnosti građana i unaprjeđenja usluge HŽ kontinuirano, uz podršku Vlade i ministra, nabavlja nove vlakove. U tijeku je proizvodnja 21 novog vlaka, sufinanciranih iz EU fondova. Do kraja 2023. vlakovi će voziti u gradskom, prigradskom i regionalnom prijevozu i bit će prilagođeni tehničkim specifikacijama za interoperabilnost za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Uz omogućavanje pristupa i smještaj osoba vlakovi će, između ostalog, imati i taktilne znakove, tipke i rukohvate bez oštrih rubova. Tri takva vlaka, najnovije generacije bit će puštena u promet do kraja ove godine. – najavio je Ukić te dodao da je Vlada RH dala suglasnost HŽPP-u i za sedam vlakova za regionalni prijevoz. Uz to, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. HŽ će nabaviti i dva baterijska vlaka koji će voziti na neelektrificiranim prugama, a ugovor za prvi vlak bit će potpisan do kraja ove godine.
Član Uprave HŽ infrastrukture Subhi Tawfiq izjavio je da je HŽ Infrastruktura u sve svoje projekte obnove implementirala smjernice Europske komisije te dodao da će se potruditi da dinamika prilagodbe bude što brža.
Jedan od aktualnih projekata je Zagreb Glavni kolodvor u koji će se uključiti i Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom kako bismo pronašli još bolja rješenja i olakšali pristup infrastrukturi na najbolji mogući način. – istaknuo je Tawfiq.
Voditeljica FER-ova tima prof. dr. sc. Željka Car istaknula je da postoji golema motiviranost studenata koje zanima ovo područje i koji su spremni raditi na projektima koji će omogućiti primjenu novih tehnologija i njihovu korisnu upotrebu. Studentica Lea Matković demonstrirala je i izradila prototip rješenja pristupačnog željezničkog prijevoza za osobe s invaliditetom. To je aplikacija koja, između ostalog, pomaže pri kupnji i rezervaciji karata i potrebi asistencije, a nudi i druge usluge koje bi osobama s invaliditetom mogle biti korisne prilikom putovanja vlakovima. Studentica Katarina Mišura razvila je prototip aplikacije koja bi mogla olakšati putovanje slijepim i slabovidnim osobama. Aplikacija se temelji na upotrebi elektroničkih označivača pozicije, koji se mogu smjestiti u vlaku ili na kolodvorima, a s njima se povezuje aplikacija na pametnom telefonu slijepe ili visoko slabovidne osobe i na taj način daju se podaci o poziciji odjeljka, sjedala, dijelova vlaka ili kolodvora.
Rukovoditelj Sektora željezničkih usluga u HAKOM-u Kristijan Solina pozdravio je sve inicijative koje su ostvarene u suradnji s HAKOM-om kako bi se poboljšala usluga te je predstavio uredbe koje su implementirane kako bi se poboljšala prava putnika.
HAKOM će nastaviti provoditi kontrolu poštivanja propisa inspekcijskim nadzorom i surađivati s pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, a od putnika tražimo mišljenja jer njihova perspektiva je najvažnija. I od ovog projekta očekujemo poboljšanja, nadamo se još boljim sustavima i naprednijim tehnologijama u vlakovima, a HAKOM će sve nadzirati i provoditi suradnju koja je važna i kojom se može riješiti mnogo toga. - istaknuo je Solina.
HAKOM-ovi inspektori za regulaciju tržišta željezničkih usluga i zaštitu prava putnika u željezničkom prijevozu Ivica Škrtić i Ivan Šimunec prezentirali su primjere inspekcijskih nadzora koje su proveli, a koji su rezultirali poboljšanjima za putnike.
Voditeljica prodajnog područja HŽPP-a Snježana Malinović detaljnije je predstavila nove niskopodne vlakove koji su prilagođeni za prijevoz osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću te proceduru najave putovanja osobe s invaliditetom. Laura Mikulić iz HŽ Infrastrukture govorila je o pripremi dokumentacije za modernizaciju i rekonstrukciju stajališta i obvezama koje proizlaze iz važećih uredbi. Istaknula je uspješnu suradnju s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a pri izradi studijske dokumentacije i s udrugama, građanima i jedinicama lokalne uprave i samouprave s kojima se pronalaze rješenja.
Dr. sc. Ivana Rašan s FER-a istaknula je da je istraživanje FER-a provedeno kako bi se vidjelo što se suradnjom svih dionika dodatno može ponuditi osobama s različitim oblicima invaliditeta. Aplikacije i projekte predstavile su u FER-ove predstavnice Matea Žilak i Matea Zovko, a uključivale su aplikaciju Kviz koja istovremeno uči i simulira različite teškoće osoba s invaliditetom i tako pomaže dizajnerima i programerima osvijestiti kako napraviti pristupačan prikaz na ekranu, pristupačno web sjedište te metodologije za izrade pristupačnih web stranica i mobilnih aplikacija, istraživanja pristupačnosti web stranica HAKOM-a, operatora elektroničkih komunikacija, Hrvatske pošte te HŽI-ja i HŽPP-a, edukativnu igru za podizanje svijesti i učenje o pravilnom načinu komunikacije s osobama s invaliditetom u raznim situacijama, kao i metodologiju i materijale za održavanje radionica u školama o temi osoba s invaliditetom radi podizanja razine znanja i svijesti.
Osobe s invaliditetom osjećaju pozitivne pomake koji se događaju, no poteškoće su još uvijek prisutne i ponekad nije potrebno učiniti mnogo da bi se otklonile. Roman Baštijan iz Hrvatskog saveza za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) predstavio je svoju viziju idealnog putovanja vlakom.
Trenutačno stanje daleko je od idealne situacije, a ne treba posebno ponavljati koji su to izazovi koje imaju osobe s invaliditetom. Naknadno rađene prilagode nisu dobre, kvarljive su i nisu efikasne. Treba razmišljati unaprijed. – naglasio je Baštijan.
Marija Livajušić iz Centra UP2DATE iznijela je negativna iskustva slijepih i visokoslabovidnih osoba pri korištenju željezničkog prijevoza:
Uz to, vlakovi kasne, a kad dođe do kvara nemamo najavu o tome, već kondukter najavi predsjedanje, nastane žamor, a ako smo bez pratnje, to je nezgodna situacija jer ostajemo na nepoznatom terenu i moramo se snaći. Kad vlakom pristižemo na peron, nikada ne staje na istom mjestu, svaki izlazak orijentacijski je nepoznat. Ključno je za slijepe i slabovidne osobe imati definiranu odredišnu točku. Ljudski pristup može biti nezgodan, nekada ne postoje loše namjere, ali se zaposlenici ne snađu i daju nam informacije koje nama nisu od značaja i bilo bi dobro provesti edukacije. – naglasila je Alma Zulim iz Udruge gluhih i nagluhih Istarske županije skrenula je pozornost na poteškoće s kojima se susreću gluhe i nagluhe osobe:
Vlak treba imati displej s najavama stajališta. Za nagluhe s aparatićima najave koje se čuju putem zvučnika, a potrebno je i postavljanje videozida sa znakovnim jezikom i ugradnja induktivne petlje. Bilo bi dobro da su oznake prema šalterima i peronima učestale, a moguća i kupnja karata putem tableta na šalteru. – istaknula je Zulim.
Mr. sc. Mirjana Dobranović iz Udruge za promicanje istih mogućnosti (UPIM) govorila je o poteškoćama na koje nailaze osobe teže pokretljivosti, poput previsokih perona i nepostojanja dizala, a o poteškoćama s kojima se susreću osobe s invalidskim kolicima govorila je i majka osobe s invaliditetom Nadica Bijelčić.
Tijekom druženja isprobana su i nova aplikativna rješenja koja su izrađena kako bi se osobama s poteškoćama omogućilo lakše i kvalitetnije korištenje željezničkim putničkim prijevozom, a nakon sastanka snimljena je i milenijska fotografija ispred vlaka te je demonstriran rad jedne od trenutačno deset mobilnih platforma HŽ Infrastrukture, koje se nalaze na najfrekventnijim kolodvorima i mogu ih koristiti osobe u invalidskim kolicima.