U splitskom hotelu AC Hotel by Marriott 16. veljače 2024. održana je konferencija Modernizacija cestovne i željezničke infrastrukture - pokretači juga Hrvatske.
U uvodnom govoru direktor poslovne jedinice Slobodna Dalmacija Vinko Ursić Glavanović istaknuo je:
Osobito veseli da nas prema najavama u narednom periodu očekuje graditeljski zamah. Nakon značajnih ulaganja u rekonstrukcije, dogradnje pa i izgradnje novih luka i pristaništa slijedi dodatno značajno ulaganje u cestovnu infrastrukturu te, što nas osobito veseli, ulaganje u željeznicu iz europskih sredstava na temelju uvrštenja i pravca prema Dalmaciji u europske koridore. Nadam se da ne pretjerujem kada kažem da će završetkom najvažnijih projekata cestovne infrastrukture Dalmacija konačno izići iz 20. stoljeća, a da će realizacijom projekata modernizacije željeznice napokon ući u 21. stoljeće.
Sudionicima se uvodno obratila i potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj koja je izjavila:
Kralježnica, krvotok ili žila kucavica, svejedno je koju metaforu odaberemo. Poanta je jasna i uvijek je ista, a to je da je prometni sustav neizmjerno važan za razvoj neke zemlje, a kako će se dalje granati i jačati to ovisi o nama. Nedavno smo svjedočili povijesnom prometnom trenutku - u reviziji TEN-T mreže jedina smo zemlja Europske unije koja se s dva koridora od osnovne mreže našla na četiri, na 430 kilometara novih pruga i 410 kilometara novih cesta. To nam je osnova na kojoj ćemo graditi i jačati naše ceste, pruge i luke.
Čagalj je dodala i da je ustanovljen dodatni financijski fond od 26 milijardi eura iz kojeg države članice mogu financirati projekte kao što su obnova i modernizacija Ličke i Dalmatinske pruge, urbana mobilnost, gradska željeznica na relaciji Trogir – Solin – Split – Omiš i tzv. splitski metro.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban istaknuo je da nikada nije bilo više ulaganja u dalmatinske luke i dodao:
Najvažnije je da su strateški ciljevi definirani i na neki način financijski već osigurani za projekte poput obilaznice od Solina do Omiša, dodatnog ulaz u grad Split, pravaca Dugopolje – Sinj i Zagvozd – Imotski te tunel Ravča. Za cestovni dio možemo kazati da je u velikom zamahu na području Splitsko-dalmatinske županije. Vijest o tome da je i Split ušao u TEN-T željezničku mrežu zatekla me na putu od Istre prema Dalmaciji i uistinu sam bio sretan i ponosan. Iako je neupitna realizacija ovog projekta, moramo uložiti što više napora da on što prije bude dovršen.
Sudionike je s projektima u cestovnom i željezničkom prometu detaljno upoznao državni tajnik Tomislav Mihotić iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture:
Cestovna infrastruktura je u fazi realizacije velikih projekata, ali u fazi pripreme niza takvih projekata. Proteklih godina na prostoru Hrvatske pod ovim ministarstvom realizirano je ili je trenutačno u fazi realizacije poveznica s južnom Dalmacijom, autocesta 5C koridor do Osijeka koja je u posljednjoj fazi, završetak autoceste prema Sisku, B403 koji ulazi u riječku luku, tunel Učka i ostalo. Na jugu Dalmacije radovi na poveznici od Metkovića do Pelješkog mosta započet će 2026. godine, a sada kreće realizacija autoceste od Pelješkog mosta do Dubrovnika, poveznica od Rijeke do Splita i ostali projekti. Split će u budućnosti biti otvoren na dvije točke i dobiti ulaz i izlaz kakav mu priliči, kao i niz poveznica. Usprkos svim preprekama, veliki broj projekata se realizira ili je u fazi pripreme za realizaciju. Ono što nas muči su željeznice koje nude puno veće mogućnosti i bolji način komunikacije. Zahvaljujući ulasku južnog koridora u TEN-T mrežu otvaraju se nova sredstva, a ovaj dio Hrvatske doživjet će veliki procvat i u tom pogledu.
Direktor Sektora za promet Dario Soldo iz HGK-a održao je prezentaciju o ulozi HGK u razvoju prometne infrastrukture te istaknuo da se Split iz tranzitnog grada ubrzano pretvara u atraktivnu turističku lokaciju pa su gužve postale dio svakodnevice, a da bi se Kaštela, Solin, Stobreč i Split dalje razvijali moraju biti adekvatno povezani. Dodao je da je rekonstrukcija i modernizacija Ličke i Dalmatinske pruge počela 2022. rekonstrukcijom pojedinih kolodvora, a potpisan je ugovor o kreditu u iznosu od 900 milijuna eura te je istaknuo da HŽ Infrastruktura u projekt osuvremenjivanja pruge Oštarije – Knin – Split planira uložiti oko 100 milijuna eura čime će se putovanje između Zagreba i Splita za četiri godine skratiti za trećinu.
Modernizacija Ličke pruge u svrhu razvoja dalmatinskih luka
U prvoj panel-raspravi Modernizacija Ličke pruge u svrhu razvoja dalmatinskih luka sudjelovali su član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, direktor Luka d.d. Split Filip Rogošić, direktor Sektora razvoja i investicija Luke Ploče Dražen Pandža i direktor Zračne luke Split Lukša Novak.
U ime HŽ Infrastrukture Barišić je najavio potpunu obnovu u idućih šest do deset godina:
HŽ Infrastruktura nije zaboravila Dalmaciju, samo je pitanje prioriteta kada ćemo što napraviti. Najveći pomak koji se dogodio je upravo ovo izglasavanje - sada Hrvatska ima četiri koridora što je jako velika stvar jer je novih 430 kilometara ušlo u TENT mrežu. Ovo je povijesna prilika jer sada možemo ispuniti sve naše želje.
Rogošić je istaknuo da se radi ostvarivanja projekata potrebno potruditi da projektiranje što kraće traje te odabrati kvalitetne izvođače radova.
Pandža je istaknuo da Luka Ploče nije povezana s ostatkom Hrvatske, nego samo s Bosnom i Hercegovinom i dodao:
Nastavak koridora prema Crnoj Gori nama direktno ne znači ništa, ali indirektno bi nam to značilo razvoj, razvoj mjesta koji se nalaze uz prometnu infrastrukturu, a pruža nam se i mogućnost bržeg dopremanja robe. Korisnici naših usluga bili bi zadovoljniji, a samim time što su oni zadovoljniji, pretpostavka je da će više s nama poslovati.
Novak je istaknuo da se projekt željezničkog povezivanja sa zračnom lukom u Resniku našao u slijepoj ulici:
Činjenica je da postoji šest razrađenih varijanti, a ni jedna nije uključivala podzemni promet. Ono što je zadnje razrađivano je povezivanje željeznice i tramvaja. Ja bih rekao da je taj cijeli projekt ušao u slijepu ulicu.
U drugoj panel-raspravi Prometna povezanost kao ključ razvoja gospodarstva juga Hrvatske, koja se bavila pitanjem prometne povezanosti kao ključem razvoja gospodarstva juga Hrvatske, sudjelovali su predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, članica Uprave Cemex Hrvatska Kristina Buzov, regionalna voditeljica u Jadroliniji Jelena Ivulić i predstojnik Ureda Uprave Hrvatskih cesta Goran Puž.
Na pitanje o roku završetka izgradnje autoceste na relaciji Metković – Dubrovnik, na kojoj se izgradnjom Pelješkog mosta situacija bitno popravila, Puž je odgovorio:
Hrvatske autoceste su nadležne za to pitanje, ali se međusobno koordiniramo, moramo se sresti u najmanje dvjema točkama. Mi smo nadležni za državnu cestu od Osojnika, odnosno od budućeg čvora Dubrovnik Istok do Čilipa i onda dalje taj pravac do graničnog prijelaza za koji još ne znamo gdje će biti. Dakle, radi se o dugoročnim planovima i strategijama koje se usklađuju. Udaljenost od Dubrovnika do zračne luke je 27 kilometara, ali to je cesta koja prolazi zaleđem, uskim, nezahvalnim područjem. Tu je cesta s jednim kolnikom koji se provlači između granice i kuća i mora imati niz spojnih cesta, sve skupa je tu 50 kilometara prometnica, na vrlo teškom terenu s više tunela duljih od kilometra. Kada govorimo o autocesti koja je problem za sebe zato što su četiri traka i prolazi također dalmatinskim zaleđem na teškom terenu i ovoj cesti, govorimo o deset godina. To je nezahvalno izreći, ali teško da će to biti prije.
Na pitanje hoće li se građani vratiti željezničkom prijevozu po završetku projekta obnove Ličke pruge, Ukić je odgovorio:
Za kvalitetan prijevoz nije dovoljan samo vlak, važna je i željeznička infrastruktura. Kada se vrijeme vožnje između Zagreba i Splita svede na četiri i pol sata, sigurno će željeznički prijevoz biti atraktivniji nego sada. Unatoč tome, raznim akcijama i Vladinim mjerama kojima se utječe na zaštitu okoliša i smanjenje emisija ugljikova dioksida, već kod najmlađih kategorija stvara se navika putovanja. Uz podršku Vlade i resornog ministarstva, već treću godinu sva djeca do 19 godina mogu besplatno i neograničeno putovati vlakom. Danas je korisnika već oko 80.000. Studenti mogu putovati po promotivnoj cijeni, njih više od 20.000 to koristi, a od ove godine i svi umirovljenici mogu se besplatno voziti. Vlakovi su nam sada puni.
Ukić je naglasio i kako se pripremaju za projekt povezivanja sjevera i juga, odnosno obnovu Ličke pruge, za koju je pokrenut proces nabave šest novih visokokomfornih vlakova. Do 2026. na Ličkoj pruzi trebala bi biti tri vlaka, a godinu poslije još tri.
Tada bi ovisno o propusnoj moći pruge mogli imati čak četiri polaska iz Splita prema Zagrebu i iz Zagreba prema Splitu. U skladu s cijelom tom politikom stavljanja željeznice u fokus, cilj je što više putovanja i prijevoza tereta prebaciti na javni prijevoz. – dodao je Ukić.
Buzov je istaknula:
Željeznica je prioritet u prijevozu kojemu bi svi trebalo težiti, između ostaloga i smanjenja emisija štetnih plinova. Cementna industrija izložena je velikim obvezama smanjenja emisija ugljikova dioksida, ne samo u proizvodnji već u cijelom lancu vrijednosti. Očekujemo od željeznice da bude jednako učinkovita kao cestovni promet i cjenovno povoljnija. - kazala je Buzov, zalažući se i za subvencioniranje željezničkog teretnog prijevoza kako bi se gospodarstvenicima s juga omogućilo da budu konkurentni onima u ostalim dijelovima Hrvatske.
Ivulić je izjavila da je Jadrolinija lani prevezla više od 12 milijuna putnika i više 3,5 milijuna vozila, ostvarivši rekord u prijevozu vozila u 76 godina ove kompanije. Gradska luka u Splitu prihvatila je 5 milijuna putnika i milijun vozila:
To je impresivan broj vozila i putnika, to smo ostvarili s lučkim upravama, od Rijeke do Dubrovnika, ništa ne bi bilo moguće odraditi bez timskog rada. Svi dajemo sve od sebe. S novim brodovima u floti činimo iskorak, moramo pratiti potrebe naših otočana, a kao državni brodar moramo biti generator razvoja gospodarstva na otocima i obali.
Foto: Cropix
.jpg?v=638708706888443761)
