Održan hrvatsko-slovenski forum

U Opatiji 29. ožujka održan poslovni forum Javna ulaganja u graditeljstvu 2023.

Hrvatsko-slovenski poslovni forum Javna ulaganja u graditeljstvu 2023. održan u Opatiji 29. ožujka u organizaciji Jutarnjeg lista i medijske kuće Delo okupio je stručnjake iz građevinskog, cestovnog i željezničkog sektora.  

Poslovni forum uvodnim govorima otvorili su ministar prometa Oleg Butković i ministrica infrastrukture Slovenije Alenka Bratušek. Ministrica je istaknula da je jedan od ključnih slovenskih infrastrukturnih projekata završetak druge cijevi tunela Karavanke do 2025. godine, kao i obnova autocesta i brzih cesta, za što je u ovoj godini predviđeno 80 milijuna eura. Također, u ovoj godini Slovenija je izdvojila čak 100 milijuna eura za izgradnju biciklističke infrastrukture te je dodala da su u 2023. najveći izazov više cijene za naručitelje i izvođače.

Ministar Butković istaknuo je strateške projekte koje je u svojem mandatu realizirala Vlada RH te mjere kojima je pomogla građanima i poduzetnicima. Istaknuo je da je od velikih cestovnih projekata preostao dovršetak autoceste od Belog Manastira do granice s Mađarskom, dovršetak ceste DC 403 u Rijeci, druga cijev tunela Učka i uvođenje novog sustava naplate cestarine.

Ono što nam ostaje je željeznička infrastruktura i desetljeće pred nama je uglavnom koncentrirano na željeznicu. Tu se već događaju veliki infrastrukturni projekti, a riječ je o dijelu prema Rijeci i prema mađarskoj granici. - naglasio je Butković, dodavši da u tom dijelu ima velikih problema s projektiranjem.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić upozorio je na problem neulaganja u željeznicu jer se ulagalo isključivo u ceste, dok su željeznički projekti bili na čekanju te dodao:

Sada kada imamo savršene ceste, zbog toga su pruge ispod razine na kojoj bismo trebali biti kao članica EU-a. Mi se moramo nuditi i otvarati oči EU-u. Moramo gurati svoje pravce kako bi povezali Jadran sa srednjom Europom.

U sklopu poslovnog foruma bila je održana i panel-rasprava o investicijama u željezničku infrastrukturu.  Na panel-raspravi sudjelovali su predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, član Uprave ENNA Transporta Petar Glavaš, direktor Kolektor Constructions Marko Trampuž i predsjednik Uprave Dalekovoda Tomislav Rosandić. Sudionici su se  složili da je na naplatu došlo 30 godina neulaganja u željezničku infrastrukturu.

Na kritike kako je na željeznici velik problem stranih izvođača jer ne poznaju domaću regulativu, a kada odu, postoji opasnost da ostave nedovršen posao te da bi poslove trebale dobivati hrvatske tvrtke, Ivan Kršić istaknuo je da su u zadnjih 10 godina od ukupno 26 ugovora 20 dobile hrvatske tvrtke, međutim da domaći izvođači nisu jamstvo da će projekt završiti na vrijeme.

Kada smo još prije nekoliko godina naišli na probleme s tvrtkama koje su dobile avans, a nisu na vrijeme odradile posao projektiranja, bile su opcije raskinuti te ugovore i ići u sporove s njima i tako propustiti operativni program za gradnju ili se pomučiti i izgurati nekako te projekte, dogovoriti građenje i povući europski novac. U tome smo uspjeli. – dodao je Kršić.

Rosandić je istaknuo da će se Dalekovod prilagođavati budućim investicijama u željezničkom prometu u kontekstu Europskoga zelenog plana i prelaska na obnovljive izvore energije. Trampuž je rekao da njegova tvrtka u zadnje dvije godine radi na projektu kolosijeka na pruzi Divača – Kopar u vrijednosti od 650 milijuna eura, gdje od 30 kilometara trase, 27 čine tuneli.

U Sloveniji manje vremena potrošimo od pripreme do potpisa ugovora. - istaknuo je govoreći o slovenskim iskustvima, a dodao je i da se u posljednjih četiri do pet godina znatno smanjio broj "profesionalnih žalitelja", kakvih ima u Hrvatskoj.

Ukić je rekao da je prosječna brzina hrvatskih vlakova za prijevoz putnika 45 km/h, a u sličnim europskim zemljama 70 km/h. Vozni park HŽ Putničkog prijevoza star je od 40 do 45 godina, a elektrificirane su samo dvije trećine pruga.

Ugovoreno je 70 novih elektromotornih i dizel-motornih vlakova, od čega je isporučeno 47, a očekujemo isporuku još 23 vlaka koji će biti isporučeni u ovoj i sljedeće dvije godine. - rekao je Ukić najavivši i da će krajem 2024. na prugama voziti baterijski vlakovi čija se nabava financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dodao je i da se HŽPPP sukladno Strategiji prometnog razvoja RH zalaže za razvoj integriranog prometa na području većih gradova u kojima ima sklopljene ugovore s gradskim prijevoznicima.  

Tijekom rasprave istaknuto je da je javna nabava i nadalje velika kočnica uspješnoj realizaciji projekata, a uz to i enormno povećanje cijena i inflacija su dodatni veliki problem s kojim se suočavaju i naručitelji i izvođači. Vezano uz navedeno, Glavaš je istaknuo:

S obzirom da se tržište željezničkoga teretnog prometa liberaliziralo, ENNA Transport trenutačno drži oko 25 % tog tržišta. Što se tiče naših kapaciteta, radi se o 15-ak lokomotiva i stotinjak vagona te 150 zaposlenih. Stanje na tržištu je teško osobito zbog stanja željezničke infrastrukture. S obzirom na zastoje, smatram da nastalu inflaciju treba uvrstiti u ugovor.

Što se tiče povećanja cijena u građevinskom sektoru kao posljedice koronakrize i rata u Ukrajini, najveći problem je u razlici cijena koja pada na teret izvođača jer državne tvrtke kao naručitelji, prema zakonu, imaju obvezu nadoknaditi povećanje cijene tek kada ono prijeđe 10 posto.

To je za nas ubojstvo. Na ugovorima koji su vrijedni nekoliko desetaka pa i stotina milijuna eura povećanje cijene od deset posto koje mi moramo “progutati” ogroman je novac. Ako je ukupno povećanje cijene 12 posto, nama se priznaju tek ona dva posto, a najveći dio moramo pokriti mi kao izvođači. – rekao je direktor tvrtke Strabag Veljko Nižetić.

Mirjana Čagalj iz Hrvatske gospodarske komore upozorila je na to da je odredba po kojoj je izvođač obvezan nadoknaditi takvo povećanje cijena proizlazi iz Zakona o obveznim odnosima koji zakonodavac nije sklon mijenjati.

Stoga će građevinske tvrtke prilikom javljanja na nove natječaje tih deset posto ugrađivati u svoje ponude pa bi ubuduće cijene na novim natječajima mogle biti veće i za 30 do 40 posto. – dodala je Čagalj.

Predstavnici slovenskih tvrtki pojasnili su da se u Sloveniji indeks povećanja cijena izračunava na temelju cijene materijala, radne snage i energenata, dok se u Hrvatskoj u obzir uzima samo poskupljenje građevnog materijala.

U sklopu foruma održane su i panel-rasprave Utjecaj promjena cijena na ugovorene obveze, kadrovski jaz i digitalna transformacija u građevinarstvu - lekcije iz prakse i Mogućnosti za građevinarstvo - Program obnove Ukrajine 2022. - 2032.

Više informacija o održanom forumu možete pronaći ovdje.